TN70: je donio veliku promjenu u proizvodnji svinja u Finskoj

TN70: je donio veliku promjenu u proizvodnji svinja u Finskoj

Ulla Ketola ponosno pokazuje podatke iz 2015. godine Optipossu Development Group-a u HKScan-ovoj središnjem uredu koji se nalazi u Turku. U 2015-toj godini i na malim i na velikim farmama je došlo do jasnog skoka kod broja zalučenih prasadi po jednoj krmači. „Za godinu dana je u prosjeku ovaj broj povećan sa jednim prasetom po krmači. Ranije nikada nismo uočili takav boljitak u našim rezultatima. Prvo nismo mogli ni da povjerujemo” – rekla je Ketola.

Plus jedno prase

Ulla Ketola prati rezultate 74 farmi, što ukupno znači skoro 25.000 krmača. To je 85% populacije krmača u proizvodnom sistemu HKScan-a. Otprilike 75% krmača je novo križanje TN70. Proizvodnja zalučenih prasadi po krmači je porasla sa 27,5 na 28,5, i od većih farmi je 23 sa otprilike 20.000 krmača postigao prosek od 29,4. Računamo na to, da će se povećanje proizvodnje na farmi i dalje nastavljati, kako sve više krmača budu zamenjivali na TN70, i krmače će proizvoditi u četvrtom ili u ciklusu koji će slijediti nakon toga.
Općenito se može zaključiti, da u Finskoj postoji dvije vrste farmi: male farme proizvode sa 100-150 krmača, dok veće specijalizirane farme sa preko 800 krmača. „Na oba tipa farmi smo vidjeli jasni napredak u proizvodnji” – rekla je Ketola. Čak na manjim farmama smo vidjeli napredak od 2 zalučena praseta po krmači. To je posljedica toga, da su istovremeno sa uvođenjem TN70, sa uobičajenog vlastitog uzgoja prešli na kupnju hibridnih nazimica.
To povećanje u proizvodnji podiže na novu razinu uzgoj svinja u Finskoj. U proteklim godinama se ova grana brzo razvijala zahvaljujući tome što se ulagalo u bolje tehnologije i usluge stručnog savjetovanja. Broj zalučenih prasadi po krmači se u odnosu na 24,6 komada u 2008. godini popeo na 26,7 u 2011. godini, dok je 2015. godine dostigao vrednost od 28,5.

Menadžment mora naučiti kako se drži TN70

Super rast uz pomoć TN70 ne dolazi sam od sebe, TN70 je genetika drugog tipa. Ulla Ketola smatra, da na brojnim mestima kod proizvodnje životinjama treba pristupiti na drugačiji način. „To počinje već sa uzgojem nazimica. Ponekad su proizvođači skloni tome da nazimice prerano ubace u uzgoj. To se dešava zbog toga, da u nedostatku odgovarajuće prehrane nazimice rastu previše brzo. Nazimice dostižu brže kilažu sa kojom bi se u normalnim okolnostima vršila prva oplodnja. Da bi se ovaj i drugi problemi izbjegli farmeri trebaju mlade nazimice hraniti prema preporukama Topigs Norsvina.”
Stručna savjetnica Ketola je primjetila i to, da krmače dobivaju ranije prvi estrus. To znači da farmeri moraju uskladiti ostale procjese rada prema bukarenju i te metode rada uglavnom treba mijenjati.

Niža stopa uginuća prasadi

Jedan od iznenađenja sa kojima se Ketola i njezin tim suočio je da se broj mrtvo rođenih prasadi ne povećava, iako je to nešto što bi se očekivalo kod većih legla. „Naprotiv broj mrtvorođenih prasadi se smanjio. Krmača se jako lako prasi.”
Ekstra oprašeno prase na farmama dovodi do toga, da baterije postaju prenatrpane, što dovodi u opasnost kvalitetu proizvedene svinje. Trenutno je gospodarska situacija veoma teška, i farmeri jako teško mogu da ulože u nove objekte. Ketola smatra, da farmeri mogu razmišljati o proširenju kapaciteta ili na počinjanju smanjenja broja krmača. „Mogu da proizvedu isto toliko prasadi sa manje krmača. Smanjuju se proizvodni troškovi po jednoj krmači ako krmače proizvedu više prasadi. To djeluje pozitivno na vlastite troškove.”
Viši nivo proizvodnje krmača zanči i to da se o ishrani krmača treba povesti posebno računa. Treba da se poveća standard prehrane, naročito treba obratiti pažnju na nutritivnu vrijednost hrane. Zbog svih ovih faktora potrebno je promijeniti i menadžment na farmi na koji stručni savjetodavni tim HKScan polaže veliku pozornost.
Prasad se i u još većim leglima rađaju sa visokom porođajnom težinom, vitalna su i izjednačena kod rođenja. To je savršen start za jednu uspešnu fazu tova. HKScan i dalje prikuplja informacije tijekom razdoblja tova ali još uvijek ne raspolažu sa dovoljno
podataka za objavljivanje. Općenito ono što je već sada jasno je da potomci TN70 imaju veći prirast.
Ulla Ketola je sumirala da je uvođenje TN70 donijelo velike promjene u uzgoju svinja u Finskoj. Proizvodnja po krmači se u značajnoj mjeri povećala. To smanjuje troškove proizvodnje, što dovodi do toga da se sve bolje usuglašava sa drugim djelovima Europe. Nova krmača znači i to da treba preispitati i način prehrane i druga pitanja u vezi sa menadžmentim. TN70 je drugačija od ranije upotrebljavane genetike i veća proizvodnja dovodi do novih izazova. Ketoli je jasno, „da se naše gazde raduju uvođenju TN70. Ona znači veliku pomoć u konkurentnosti na tržištu.”

Utjecaji uvođenja TN70 (Prema podacima o 1-3 ciklusa):

  • GodiÅ¡nje zalučeno prasadi po krmači: + 1.0 prasadi
  • Postotak praÅ¡enja: + 2/+7%
  • Broj dana u kojima ne proizvodi (gubitak): – 1/-2 dan
  • Broj živoroÄ‘enih po leglu: + 1,5 prase
  • Broj zalučenih po leglu: + 0,8 prase
  • Uginuća do zalučenja: + 2,7%
  • Remont krmača: + 0,02
  • Životne performanse krmače: + 9,5 prasadi

Više vijesti

Precision phenotyping will lead to big improvements in pig breeding. Better use of CT data by using the Pig Atlas, improved ultrasound scanning, big data and other new technology will lead to more precise data contributing to extra genetic progress.

The Pig Atlas contains actual and historical CT (computer tomography) scan data of over 25,000 pigs and can be used for breeding and research. With the Pig Atlas Topigs Norsvin can use more specific data to predict the carcass and meat quality of pigs. The development of the Pig Atlas is the next step in the use of CT scan technology in breeding. A step that can be called a revolution.

Read more about the Pig Atlas and other developments in breeding. Download this PDF to learn more about the next steps in breeding.

Pigs can be used for breeding and research: 25000 pigs

More news